Tržište rada · Analiza
Tržište rada 2024.: tko odlazi i zašto ostaje sve manje
Emigracija visokoobrazovanih radnika ubrzava se dok neke industrije nude rekordne plaće — paradoks koji podaci otkrivaju.
Najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Eurostata za 2024. godinu otkrivaju paradoks koji obilježava hrvatsko tržište rada već nekoliko uzastopnih ciklusa: ukupna stopa nezaposlenosti pada, ali sve više visokoobrazovanih stručnjaka napušta zemlju. Po podacima HZZ-a, na razini cijele Hrvatske registrirano je oko 94.000 nezaposlenih osoba, što je pad od 7% u odnosu na isti period prošle godine. Istovremeno, procjene Eurostata sugeriraju da je Hrvatska u 2023. izgubila oko 15.000 stručnjaka s višim i visokim obrazovanjem na korist zemalja poput Njemačke, Irske i Austrije. Razlog je asimetričan: niske plaće u sektoru zdravstva, obrazovanja i javne uprave gurate mlade stručnjake prema tržištima s višim primanjima, dok privatni sektor — posebice ICT industrija i turizam — nudi konkurentnije uvjete, ali ne može kompenzirati sustavni gubitak u javnim sektorima. Kvarnerska regija suočena je s posebnom dinamikom: sezonski turizam zapošljava rekordne brojeve radnika između svibnja i rujna, ali zimski pad aktivnosti ostavlja znatan dio lokalne radne snage bez stabilnih prihoda. To tjera mlađe generacije na odabir između nesigurne sezonske karijere i odlaska u inozemstvo. Lumenwpulse smatra da razumijevanje ove strukturne napetosti nije samo statistička vježba — to je neophodan okvir za svaku raspravu o ekonomskoj politici, minimalnoj plaći i ulaganjima u javne usluge u godinama koje dolaze.
